Poveznice
Vrgoračka kronika
Put Gradine
Grad Vrgorac
Turistička zajednica Vrgorca
Vrgorčani u Splitu
MI Braća Pivac

Blog Vrgorska krajina osnovan je 14. studenoga 2006. godine u Zadru

Filippo Naldi, Bogorodica sa djetetom, crkva NBDM u Vrgorcu

Osnovni podaci o Vrgorcu
Grad Vrgorac je samoupravna jedinica smještena između planina Biokovo i Rilić i granice sa Bosnom i Hercegovinom. Najbliži centri su Makarska (36 km), Metković (28 km), Ploče (28 km), Ljubuški (14 km) i Split (100 km). Grad se sastoji od 28 mjesnih odbora, a cijelo područje se tradicionalno naziva Vrgorska krajina. Reljef prostora je većinom brdsko-planinski sa malo niskih i zaravnjenih prostora. Status općine Vrgorac ima od 1806., a grada od 1997. godine. Površina grada iznosi 284 km2 na kojima živi 7593 stanovnika (2001.). Po nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti Vrgorčani su Hrvati (99%) i katolici (97%). Vrgorska krajina ima kontinuitet naseljenosti od prapovijesti, a sam Vrgorac prvi put se spominje u prvoj polovici 15. stoljeća. Najvažniji kulturni spomenici potječu iz srednjeg vijeka (stećci i gomile) i iz vremena osmanlijske vladavine (sedam turskih kula). Gospodarstvo Vrgorca ponajviše leži na djelatnosti Mesne industrije „Braća Pivac“, pojedinim građevinskim tvrtkama i uslužnim obrtima te na poljoprivredi razvijenoj u krškim poljima. Znatan dio zaposlenih djelatnici su gradskih i državnih institucija. Predratno socijalističko gospodarstvo, koje je zapošljavalo više tisuća ljudi (tekstilna tvrtka „Braća Rakić“, „Dalmacijakristal“, „Poduh“), uglavnom se nije uspjelo nositi sa tranzicijskim procesima pa su tvrtke uglavnom završile u stečaju početkom devedesetih godina.
Vrgorska krajina prostor je stalne emigracije stanovništva prema Makarskom primorju i Splitu.
Vrgorska krajina je rodno mjesto najvećeg hrvatskog pjesnika Tina Ujevića. Iz ovog kraja potječu i Stipe Božić (alpinist), Borislav Vujčić (književnik), Alen Bokšić (nogometaš), Nikola Vujčić (košarkaš), Damir Krstičević (general HV) i drugi.

VRGORSKA KRAJINA U FOTOGRAFIJI (1)
Vrgorac - pogled s Gradine

Vrgorac - pogled s Maskare

Na granici Vrgorca

Vrgorska tvrđava - Gradina

Kula Avala

Dizdarevićeva kula

Cukarinovićeva (Fratarska) kula

Muminova (Atlagića) kula

Pakerova (Šabićeva) kula

Župna crkva NBDM u Vrgorcu

Spomenik braniteljima Domovinskog rata u Vrgorcu

Spomenik Lipanjskim žrtvama na Žbarama u Vrgorcu

Spomen-kosturnica borcima NOB-a na Maskari u Vrgorcu

Spomenik žrtvama četnika iz 1942. u Kozici

Spomenik Tinu Ujeviću u Vrgorcu

Spomenik Mihovilu Pavlinoviću u Rašćanima

Grafit iz vremena socijalizma u dvorištu tvornice "Braća Rakić" u Vrgorcu

Turski bunar u Ercegovu selu u Vrgorcu

ŽIVOTNI MOTO OVOG BLOGERA
Evo kakav bi prema mome mišljenju trebao biti povjesničar: neustrašiv, nepodmitljiv, slobodan, prijatelj istine i otvorene riječi, čovjek koji, kako je to rekao onaj komičar, kaže kruh kruhu, a vino vinu, čovjek koji neće nikada radi prijateljstva ili mržnje popustiti ili nijekati, nekoga žaliti ili se stidjeti ili nekoga omalovažavati. On mora biti pravedan sudac, dobrohotan sa svima, nikad spreman da popusti jednoj strani više nego što to ona zaslužuje; čovjek koji kada piše nema domovine, ni grada, ni vladara; čovjek koji se ne pita što će misliti ovaj ili onaj, nego izlaže ono što se dogodilo.
sirijac Lukijan, 2. stoljeće poslije Krista

fra Andrija Kačić-Miošić
SLIDI PISMA OD VITEZOVA VRGORSKIH

Svijeno je gnizdo sokolovo,
od starine biše hercegovo,
i sada se vidi na kamenu
Vrgorac se zove po imenu.

U njemu se legu sokolovi,
junaci se zovu principovi,
koji tursku zemlju porobiše,
Ljubuškomu vrata zatvoriše.

Po imenu kažem krajišnike
Vrgorčane, na glasu vojnike:
najprvoga Radu Miletića,
na oružju Marka Kraljevića.

Junak biše od malo godina,
slušaj, pobre, ovo je istina:
on učaše skulu u fratara,
to bijaše u vrimena stara.

Kad li naglo udariše Turci
na manastir kano mrki vuci,
neće Rade skule ni bukvice,
već povadi sablju od bedrice.

Na Turke je juriš učinio
i četiri glave odsikao,
ter ih tira uz Primorske stine
do Rilića, visoke planine.

Opet iđe do malo danaka
pod Vrgorac čekati Turaka.
što željaše, to je dočekao,
petnaest je glava odsikao.

Ne kti više služiti fratara;
vojnici ga čine za serdara,
prid njima je Rado vojevao
sto je rusih glava odsikao.

sve po izbor aga i spahija,
alaj-bega i silnih kadija,
kapetana i mladih serdara,
buljumbaša, alaj-barjaktara.

Od njega su pisme i popivke,
u kolu ga pivaju divojke:
već se taki ne rodi delija
u Vrgorcu ni okolo njega.

Na glasu su do dva Jelavića,
koji siku Turke Ljubušane,
Mostarane i Počiteljane,
Gabeljane i Nevesinjane.

Jedan biše Jelaviću Petre,
a drugi je Jelaviću Pavle:
puškom biju kano Crnogorci,
sabljom siku kano i Ungarci.

Biše Petar posika Turaka
dvaest i pet po izbor junaka
malo manje Pava ih posiče,
ter se lipo Vrgorčani diče.

Deliju ti kažem od mejdana,
po imenu Markotić Antona,
koji često u četu iđaše,
Ljubušanom rane zadavaše.

I pogubi zmaja žestokoga
po imenu Mesihović Zuku,
desno krilo cara čestitoga,
sve uzdanje grada Ljubuškoga.

Dokazuju dva orla krstaša,
ter ih slavi sva krajina naša:
u Vrgorcu do dva Vidovića
desnice su bana Zrinovića.

Obadva su roblje dovodili,
obadva su glave odsicali,
ustrašiše Turke krajišnike,
Ljubušane, na glasu vojnike.

Silni junak Borovac Nikola
imadiše srce od sokola:
robi sela i turske varoše,
plino goni, mlado roblje vodi,

i njegova tri mila brajena,
u Vrgorcu gradu odgojena,
sva četiri glave odsicaše,
četujući braća izgiboše.

Erceg Jakov ljuta zmija biše,
jer viteški vazda vojevaše:
tako kažu od Vrgorca starci
i ostali mladi krajišnici.

Tko uhvati Zidonju Mehmeda?
Uhvati ga Erceže Jakove
i pogubi tri Turčina mlada
blizu bila Ljubuškoga grada.

Viteza mi kažu krajišnici,
po imenu Petra Barišića,
od starine roda Jeličića,
barjaktara Rade Miletića,

da bijaše junak na krajini,
kano Grčić u ravnoj Cetini:
dvanaest je glava odsikao,
a još veće živih uhvatio.

Dvi aždaje porodiše majke
u Kozici, selu junačkomu,
dvi delije, do dva Ravlijića,
od starine roda Bogetića.

Jure jedno, Ivanda je drugo,
od Vrgorske po izbor krajine:
oba s Radom u četu iđahu,
oba turske glave odsicahu.

Kadno Turci teško izgiboše
nasrid Cerna ispod Ljubuškoga,
tu bijahu do dva Ravlijića,
po četiri glave odsikoše.

Ivanda se u pismi spominje,
pridivkom se Tepčević nazivlje:
biše junak srca Smiljanića
a desnice Vuka Mandušića.

Ponosi se selo Zavojane,
jer porodi zmiju od dvi glave,
po imenu Crnobor Filipa,
koji žive Turke proždiraše

velikoga rata od Kandije:
tako kažu starci od krajine.
Harambaša od uskoka biše,
viruj, pobre, tako pero biše.

Još ti kažem Ivu Vujičića
i deliju kano Ugričića:
često junak u četu iđaše,
Ljubušanom glave odsicaše.

Na glasu su tri delije mlade,
koji ruse odsicaše glave,
od kolina, pobre, Pervanova,
a u vrime rata od Morije.

Jedan biše Pervane Ilija,
na krajini vitez i delija,
Nikolica drugi se zoviše,
Toma Pervan trećem ime biše

Sva tri bihu sileni junaci,
kako kažu krajišnici starci:
vojevaše, roblje dovodiše,
britke ćorde krvce napojiše.

Pohvali se hodža barjaktare,
da će iznit barjak na Vrgorac.
U za čas se po se pohvalio,
Trlin mu je glavu odsikao.

Ne biše ga iz puške ubio,
nego s kopljem pod Vrgorcem gradom
I sada je perje pozlaćeno
za junaštvo Juri darovano

Tursko momče biše silovito,
prid junacim puno ponosito:
imenom se Konjodža zoviše,
k Vrgorcu se često zalićaše.

Ali mu je loša srića bila:
posiče ga junak od krajine,
po imenu Marine Pervane,
nasrid Cerna blizu Ljubuškoga.

Leti soko doli u Primorje
od Mostara, grada bijeloga,
u početku rata od Kandije,
po imenu Katiću Ivane.

Od uskoka biše harambaša,
s Kulišićem u četu iđaše,
tursku zemlju nemilo robljaše,
još i ruse odsicaše glave.

Zmija biše Began fra Stipane
od Vrgorca, grada bijeloga,
puškom bije kano Jelaviću,
sabljom siče kano Miletiću.

Ah moj Bože, čuda velikoga!
Tko pogubi zmaja žestokoga
od bijela Ljubuškoga grada,
po imenu Kosarić Ahmeta?

Pogubi ga momče golobrado,
po imenu Nosić, dite mlado
od petnaest i manje godina:
viruj, brate, prava je istina!

Blog od Vrgorca grada

23.05.2013., četvrtak

Narodni zastupnici Vrgorca izabrani na lokalnim izborima

S obzirom na rezultate lokalnih izbora za Gradsko vijeće i redoslijedu kandidata na listama, za mandat Gradskog vijeća 2013.-2017. izabrani su slijedeći gradski vijećnici (poredani abecednim redom):

Barbir Jurica (SDP)
Bašić Stanka (SDP)
Bobanac Rade (SDP)
Franić Ivan (NLM)
Gašpar Ozren (SDP)
Granić Josip (HDZ)
Granić Slobodan (HSP AS)
Martinac Duško (HDZ)
Pandžić Ivica (HDZ)
Pranić Ante (NLM)
Radić Davor (HSS)
Radić-Jelavić Josipa (HDZ)
Roso Nikša (HDZ)
Trlin Gojko (SDP)
Vukosav Tomislav (HDZ)

Ne sumnjamo da će se neka imena promijeniti kada krenu sjednice Gradskog vijeća, što su neke liste već i najavile, ali prema rezultatima izbora, ovo su izabrani narodni zastupnici Vrgorca u predstojećem razdoblju. Na njima će biti donošenje teških odluka za naš grad u narednim godinama, a kako ste ih izabrali, Vaša je građanska dužnost pomagati im u radu svojim prijedlozima, pohvalama i kritikama.

- 11:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

20.05.2013., ponedjeljak

Lokalni izbori: Matković 51,19%, Bobanac 31,48%

LOKALNI IZBORI
GRAD VRGORAC

IZBORI ZA GRADONAČELNIKA

1. BORISLAV MATKOVIĆ - kandidat
ŽELJKO PERVAN - zamjenik kandidata
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ
HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS
HRVATSKA STRANKA PRAVA DR. ANTE STARČEVIĆ - HSP AS
1.717, 51,19 %

2. RADE BOBANAC - kandidat
JURICA BARBIR - zamjenik kandidata
SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE - SDP
1.056, 31,48 %

3. MIRKO VUKOVIĆ - kandidat
IVAN FRANIĆ - zamjenik kandidata
KANDIDAT GRUPE BIRAČA
496, 14,79 %

IZBORI ZA GRADSKO VIJEĆE

1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ
HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS
HRVATSKA STRANKA PRAVA DR. ANTE STARČEVIĆ - HSP AS
IVICA PANDŽIĆ - nositelj liste
1.671, 51,59 %

2. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE - SDP
RADE BOBANAC - nositelj liste
1.004, 31,00 %

3. KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA
ANTE PRANIĆ, mag.ing. aedif. - nositelj liste
461, 14,23 %

4. HRVATSKA NARODNA STRANKA - LIBERALNI DEMOKRATI - HNS
IVAN TENŽERA - nositelj liste
103, 3,18 %

ZAKLJUČNO:
Gradonačelnik: Boris Matković
Gradsko vijeće - raspored mandata (ukupno 15): HDZ 6, HSS 1, HSP AS 1, SDP 5, NLM 2

- 11:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.05.2013., nedjelja

Poskok.info: JAVNI APEL “AGILNIM” HERCEGOVCIMA I POSAVCIMA: Ne izlazite sutra na lokalne izbore u RH, izlažete se kaznama od 5000 kuna na više

Povodom lokalnih izbora u Republici Hrvatskoj, bosansko-hercegovački portal Poskok.info, kojeg čitaju Hrvati u BiH, pozvao je sve dvostruke državljane iz BiH da ne izađu na lokalne izbore u Hrvatskoj. Čestitam Poskok.info-u na dosljednosti, a podržavam i neka od rješenja za dvostruke državljane, koja su istaknuta u članku, s nadom da če na njih pozitivno reagirati i izvršna vlast Hrvatske. S ciljem da se ovaj problem napokon riješi, kako politički lovci u mutnom ne bi i dalje svađali narod sa obje strane granice i na tome profitirali.

http://poskok.info/wp/?p=50509

Svim građanima Hercegovine i Posavine koji žive u pograničnim područjima sa RH i koji su zbog nedorečenosti RH zakona bili dužni u RH otvoriti osobnu iskaznicu kako bi ostvarili zajamčena ljudska prava, poput prava na rad, građanima koji stvarno ne žive u RH, nego u BIH, no imaju RH osobnu iskaznicu, iz ovih ili onih razloga, svima Vama koje ovih dana zovu i pritišću razne stranačke agenture iz RH, iste one koje će vas već sutra medijski blatiti kao nižu vrstu Hrvata i građane drugog reda, svima Vama kojima prijete brisanjem , oduzimanjem prava, ovim ili onim, ili vas pak mame novim obećanjima, novcima ili asfaltom u selu, posebice građanima Orašja, Odžaka, Gabele, Posušja, Ljubuškog, Gruda, Tomislavgrada, Livna, NE IZLAZITE sutra na lokalne izbore u RH gradovima čija vlast Vas se ne tiče, i čiju sudbinu ne djelite. Ako se nad Vama vrši pritisak i ucjena da iziđete sve koji to čine prijavite na telefon MUP-a RH 192.

Takvi čine kazneno djelo prisile, koje je regulirano Kaznenim zakonom RH i dužni su kazneno odgovarati za to što čine. Ukoliko sutra iziđete, a naknadnom terenskom kontrolom policija utvrdi da da zapravo ne živite na adresi na kojoj ste prijavljeni izlažete se opasnosti da ne budete samo brisani s prebivališta nego i da nakon tužbe na RH sudovima zbog počinjenog kaznenog djela platite kazne 0d 5000 do 20000 kuna. Logično je da će RH policija nakon izbora prije provjeravati adrese onih koji su glasovali nego one koji nisu koji tvrde da to nije tako naprosto su glupi.

Apeliramo i na sve svjesne građane Posavine i Hercegovine da sve one koji to planiraju sutra učiniti u tome spriječe.

Glasovanje u gradovima u kojima ne živite, i biranje vlasti ljudima čiju svakodnevnicu ne djelite je nemoralan i neljudski čin. Zbog takvih pojedinaca, koji kao žrtve strašenja i kupovine iziđu u RH na lokalne izbore cijela Hercegovina se svake četiri godine mora crveniti. Upoozorite ih da to što čine je kontraproduktivno, ne samo za njih , nego za sve nas.

Slučaj Jambo i Bože Petrova

Apeliramo posebno na stanovnike Gabele, i Čapljine da ne nasjednu na pozive Stipe Gabrića Jamba i njegovu propagandu. On je ovih dana oblijepio Metković plakatima na kojima optužuje protukandidata za načelnika Metkovića, g. Božu Petrova, kandidata ispred nezavisne metkovske liste MOST, kako isti ima dvojno prebivalište i u BIH i u RH a da u Metkoviću radi propagandu protiv takvih sa dva prebivališta.

Jambo je , kao i obično loše upućen u zakone i BIH i RH. g. Petrov u BIH naime ima prijavljeno boraviše, bez prava glasa, kao stranac u BIH, čovjek bez BH državljanstva, on prava glasa nema niti na jednim izborima u BIH. Kao strancu, država BIH mu je dužna izdati boravišnu osobnu iskaznicu za strance.

Ta “glupa” BIH zapravo je puno pametnije rješila problematiku prekogranične migracije od RH. RH bi upravo uvođenjem boravišnih osobnih iskaznica za Hrvate iz BIH mogla trajno rješiti ovu problematiku. Ljudi iz BIH bi umjesto dugotrajne procedure prijave prebivališta jednostavnim vađenjem boravišne osobne iskaznice sebi osigurali crpljenje svih ustavom RH zajamčenih prava, i ispunjenje svih zakonskih obveza, bez da bi ikada bili upisani u biračke spiskove RH.

Jambo naravno ne zna šta je to boravišna iskaznica za strance u BIH budući da je u vrijeme kad je skupa s Rojsom krmčio strojevima Hercegovina gradnje nastojao biti što neprimjetniji. Pa ga nije niti bilo. A strojevi se nekako prevezli. Ili pak dok je krmčio prostore Razvitka po BIH.

Da je izvadio boravišnu osobnu iskaznicu kao Petrov, danas bi bilo nekog pisanog traga što je to gospon Jambo radio po Hercegovini. Ovako je on čovjek kojeg nije niti bilo tu i koji danas straši , ucjenjuje i prevozi autobusima onu sirotinju Bobanova i Šuškova sela koju je stvorila Jambova i Rojsova politika i partija tog vremena.
Svima koji u RH gradovima doista imate nekretnine, obrte, i u njima boravite više od pola godine ovaj javni apel nije naravno upućen. Vaše je ljudsko i moralno pravo da glasujete, iako bi vam i u tom slučaju, sveta hrvatska dužnost bila ta da se ipak odlučite za glasovanje u BIH.

Naime glas jednog Hrvata u BIH vrijedi stostruko više. Umjesto da sve Hrvate iz RH koji jesu naša BH dijaspora kroz sve ove godine nastojimo prijaviti tu, ne samo da bi nam se povećali proračuni općina zbog povrata PDV-a koji prema zakonu proporcionalno prati broj stanovnika pojedine općine, nego bi i hrvatsko pitanje u BIH prestalo postojati. Naime preko 500.000 Hrvata iz BIH , Hrvata prve generacije, živi u RH. Oni formalno nikada nisu odselili trajno. U hercegovačkoj i bosanskoj zemlji planiraju i umrijeti. Umjesto da je RH donijela zakone koji protektiraju NEodjavu takvih u RH prilikom zaposlenja i slično, ta tzv. matična država svih Hrvata, kako joj naivne integriše vole tepati, nakon Karadžića i Alije, počinila je treće etničko čišćenje BH Hrvata. Ono birokratsko.

Elem, poanta cijele priče je ljudi jednostavna. Ne budite preplašene pizde ni kupljena gamad. Pustite Dalmatince i Slavonce da sami biraju svoju lokalnu vlast. Jer ako itko zna, znamo to mi u BIH kako je to kad ti drugi bira predstavnika. Ne budite Bošnjaci u ovoj priči. Ostanite Hrvati. I u svojom kućama. Živite i pustite druge da žive.

nzirdum l poskok.info

- 12:57 - Komentari (3) - Isprintaj - #

17.05.2013., petak

Poplava

- 13:45 - Komentari (2) - Isprintaj - #

16.05.2013., četvrtak

Reprezentacija...

...košta Vrgorčane pola milijuna kuna godišnje, već godinama...

- 21:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

15.05.2013., srijeda

Eko zona Ravča

- 21:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

<	svibanj, 2013
P	U	S	Č	P	S	N
		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30	31

Dvi-tri riči o blogu:
Blog se bavi Vrgorskom krajinom nekad i sada. Povijest, geografija, zanimljivosti, fotografije, moja promišljanja o Vrgorcu, izvještaji o svakodnevnim događajima u Vrgorskoj krajini - uglavnom svašta pomalo o kraju i narodu.

vrgorac.blog.hr
e-mail za kontakt:
vrgorcanin@gmail.com

Vrgoračke novine
e-mail za kontakt:
vrgoracke@gmail.com

Copyright ©

SAČUVAJMO IZVORE ZA POVIJEST VRGORSKE KRAJINE
klikni na poveznicu

LET US PRESERVE HISTORICAL SOURCES OF VRGORAC COUNTY
click on the link

Želite razgledati izložbu fotografija i dokumenata o stradanju Vrgorčana od četnika 1942. godine?
klikni na poveznicu

Vrgoračke Novine

Napravi svoju značku

eek

ZABRANJENO JE KOPIRANJE, DUPLIRANJE I OBJAVLJIVANJE TEKSTOVA SA OVOG BLOGA BEZ DOPUŠTENJA CIJENJENOG AUTORA. PREKRŠITELJI OVOG PRAVILA RISKIRAJU MORALNU OSUDU SVEKOLIKE INTELEKTUALNE JAVNOSTI!!!

TIN UJEVIĆ
(Vrgorac, 1891. - Zagreb, 1955.)

"Prije nego što umrem, htio bih jedanput vidjeti Vrgorac (ili Vrhgorac). Nemojte misliti da je ovo šala.“

"Rodio sam se u narodu koji smatram dostojnim uvaženja i poštovanja"

"Moj se Vrgorac malo zatajio kao da ga i nema; u njemu su možda najfiniji duhovi i najčvršći organizmi; dok se okolica Imotskoga kao Krivodol i Medov Dolac ističu usred Splita galamom i halabukom"

Counters

VRGORSKA KRAJINA U FOTOGRAFIJI (2)
Amblem 156. vrgorsko-makarske brigade HV u vrijeme Domovinskog rata

Vrgorsko polje (Jezero)

Župna crkva sv. Ilije u Kozici

Župna crkva sv. Mihovila u Rašćanima

Župna crkva Gospe od Zdravlja u Poljicima Kozičkim

Etnoselo Veliki Godinj u Rašćanima

Ruševine sela Orlić na planini Rilić

Spomen-ploča fra Ladislavu Ivankoviću, žrtvi četničkog pokolja 1942., uklesana na stijeni u Kozici

Veterani 4. brigade Vrgorac

Kapelica sv. Ante Pustinjaka u Kotezima

Okno rudnika bitumena Paklina

Vina (Bobovište)

Koze, sve ih je manje u Vrgorskoj krajini

Veliki Prolog - sajam na Veliku Gospu

Stećak u Stiljima

Stećci u Kotezima

Vojvoda Pervan "Prže" i djevojka iz njegove kuća (18. st.)

Vrgorska legenda i svjetski putnik Mate Svjetski s psom Globusom

Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Zavojanima

FRA IVAN DESPOT
Malo zrnja, 1885.
Evo me u Vrgorcu. Ovo je mjesto sa svoje originalnosti poznato kud ljudska noga dopire. Zadru i Beču Vrgorac je zadao i ter kakvih muka od kad je nastalo narodno kreševo po Dalmaciji…Vrgorac! Što je to? Sve i ništa! Leži na putu, kao odsudjenik, na pogled Ljubuškoga, biva, mal ne na staroj medji. U golu kršu u klancu jadikovcu. Poviš njega još se diže k nebu u oblake stara gradina, koja mu svjedoči junaštvu pradjedova. Tamo dalje zakriljuje ga golišavi Motokit, a puca mu liep pogled na Raztok i ercegovačke strane; i dočim mu se zakrilo ribolovno Jezero, pod očima mu pukla vinorodna Bunina, a do mora ga brane primorske stiene. Tako tu stoji i prkosi vjekovima i zakonima neba i zemlje taj nemili grad! ... Nema činovnika, nema žandara, prolaznika, financijera, župnika, koga je sudbina k´Vrgorcu navila, a da se preko svega života ne spominje slosretnih svojih dana. Tu je činovnik kano izgubljen, tu financijer drhće pre duhandžijom; tu župnik samo neke članke vjere može tumačiti, samo neke grijehe karati … Vrgorac! Vražji je to klanac… Inače, u Vrgorcu starinski soj, liepa krv, probrana nošnja ... Da, Vrgorac je dosta samu sebi, Vrgorac će do vieka prkositi zemlji i narodu, jer što Vrgorac zna to nitko ne zna…

ALBERTO FORTIS
Put po Dalmaciji, 1774.
…Stanovnici Kotara općenito su plavi, modrih očiju, široka lica, spljoštena nosa; ta obilježja prilično pristaju i Morlacima iz Sinjskog i Kninskog polja; oni iz Zadvarja i Vrgorca imaju kestenjastu kosu, duguljasto lice, maslinastu boju, lijep stas. I ćud je tih dviju vrsta različita. Morlaci iz Kotara većinom su blaga ponašanja, puni poštovanja, prilagodljivi; oni iz Vrgorca oštri su, ponosni, smioni, poduzetni. Svome položaju u nepristupačnim i jalovim planinama, gdje se često javlja oskudica i sklanja nekažnjenost, duguju veoma jaku sklonost krađi. Možda u njihovim žilama još teče drvna krv Varala, Ardijejaca i Autarijata što su ih Rimljani otjerali u te planine. Krađe Vrgorčana obično padaju na teret Turaka; ali u slučaju nužde, kažu, ne štede ni kršćane. Između domišljatih i smionih poteza u prijevarama, što sam ih čuo pripovijedati o jednome od njih, sljedeći je, čini mi se, karakterističan. Lupež se nađe na sajmu; neki siromah kupio kotao, pa došavši blizu njega, spustio ga na zemlju zajedno sa zavežljajem sa strane. Dok je on s jednim svojim znancem nadugo i naširoko razgovarao o poslovima, Vrgorčanin zgrabi kotao sa zemlje i metnu ga na glavu ne mijenjajući položaja. Kada se onaj drugi, završivši razgovor, okrenuo, ne vidjevši kotla na njegovu mjestu, upita upravo toga što ga je imao na glavi, je li vidio koga da mu ga je odnio. Ovaj odgovori iskreno: „Nisam na to pazio, brate; ali morao si ga metnuti na glavu, kako sam ja učinio, pa ti ga ne bi ukrali“. Ali unatoč tim podvalama koje su, kažu, česte među Vrgorčanima, stranac može sigurno putovati po njihovu kraju gdje će ga dobro pratiti i gostoljubivo primiti…

VRGORAČKE NOVINE

svoj primjerak možete kupiti na slijedećim mjestima:

VRGORAC
-SUPERMARKET JUKIĆ, Ulica Hrvatskih velikana
-DISKONT JUKIĆ, Ulica Hrvatsih velikana
-TRGOVINA JUKIĆ, Kolodvor
-TRGOVINA JUKIĆ, Ulica Tina Ujevića
-TRGOVINA ANTE, Hercegovačka ulica
-BENZINSKA POSTAJA PIVAC, Put Škulja

MAKARSKA
-DISKONT PIVAC, Zrinsko Frankopanska 36

SPLIT
-MESNICA PIVAC, Stari Pazar bb

ZADAR
-MESNICA PIVAC, Dalmatinskog sabora 2

ZAGREB
Radimo na prodajnom mjestu...

PREZIMENA VRGORSKE KRAJINE:
Ajduk, Alerić, Ančić, Antunović, Arambašić, Bajalo, Bajto, Baletić, Barać, Barbir, Begović, Beus, Bilić, Biskupović, Bobanac, Bokšić, Borovac, Božić, Brljević, Buklijaš, Bulog, Buljan, Bušelić, Caktaš, Cikoja, Čepo, Čović, Ćulav, Delić, Delipetar, Divić, Dodig, Domanžić, Dragičević, Dropulić, Dujmović, Đugum, Erceg, Filipović, Franić, Galić, Gašpar, Glamuzina, Glavan, Glavaš, Govorko, Grančić, Granić, Grbavac, Grgić, Grljušić, Grubišić, Hrstić, Ilić, Ivandić, Ivičević, Jakičević, Jelaš, Jelavić, Jerkušić, Jović, Jujnović, Jukić, Jurilj, Jurjević, Kalajžić, Kapović, Kardum, Katavić, Katić, Klaričić, Klinac, Knezović, Kolak, Kordić, Kraljević, Krivić, Krstičević, Kurilj, Kurtović, Lendić, Majić, Majstrović, Maras, Marević, Marinović, Markotić, Maršić, Martinac, Marušić, Matić, Matković, Medak, Mihaljević, Miletić, Miljak, Miočević, Mišić, Musanić, Musulin, Mušan, Naglan, Nizić, Nuić, Okmažić, Opačak, Oršulić, Ožić-Bebek, Panžić, Pavić, Pavlak, Pavlinović, Pejdo, Perić, Perkušić, Pervan, Pivac, Polić, Pranić, Primorac, Prnić, Pucar, Radalj, Radić, Radomiljac, Radonić, Rakić, Rakušić, Raos, Ravlić, Rešetar, Roglić, Roso, Rudež, Ružičanin, Stanković, Suvaljko, Šalinović, Šapit, Šimunović, Škorput, Šoljak, Šošić, Štulić, Talaja, Tamburović, Tolić, Tolj, Tomac, Trlin, Turić, Ujdur, Vegar, Vekić, Vidaković, Vidović, Vranješ, Vučak, Vučko, Vujčić, Vukmir, Vukojević, Vukosav, Vuković, Vuksanović, Vukšić, Vukušić, Vuleta, Vuletić, Zekulić, Židić, Živković.

PISMA SVRHU TUŽBE KOJU ČINE TURCI SVOME CARU NA HERCEGOVAČKE USKOKE
...
Od Vrgorca na nas udaraju
Krajišnici mladi Vrgorčani,
kakve nami jadi zadavaju,
nek ti kažu naši Ljubušani.

Prid njima su dva orla krstaša:
serdar Rado, teška muka naša,
i Jelavić, silni arambaša,
boji ga se sva krajina naša.

Kažemo ti ostale glavare,
koji nam dodijaše Care!
Aničića i Ivanovića,
još Franića i Miočevića.