Herbicidom ispisali slova H, D i Z na zelenoj površini ispred gradske uprave

četvrtak , 31.07.2014.



Prije nekoliko dana (možda one večeri kada je bio ispisan grafit) nepoznati počinitelj ili više njih nekom vrstom herbicida (cidokor?) su zalili zelenu površinu ispred zgrade gradske uprave ilitiga općine. Jedan dio zelene površine nije bio poliven, već su na njemu herbicidom iscrtana slova H, D i Z, a kada se trava na tom dijelu osušila, osvanula su slova. Ostatak zelene površine se osušio ili je u procesu sušenja.

Ispred općine osvanuo grafit uperen protiv gradske vlasti

petak , 25.07.2014.

Jutros je pred zgradom općine osvanuo grafit ispisan crnim sprejem po kamenom platou zgrade, a očito uperen protiv gradske vlasti. U neko gluho doba noći nepoznati počinitelj ili više njih izveli su ovu akciju, a na grafit su jutros naišli djelatnici gradskih, županijskih i državnih ustanova koji rade u toj zgradi. Doznajemo da djelatnici nisu mogli ući u općinu i zbog toga što su nepoznati počinitelji ugurali čačkalice u brave svih ulaznih vrata u zgradu. Policija je izašla na teren i obavila očevid, a za nepoznatim počiniteljima se traga. Prije nego je izvršen očevid, djelatnici u ustanovama nisu mogli ući u zgradu. Nakon završetka očevida djelatnici Gradske Čistoće su razrjeđivačem, vodom, metlama i četkama uspjeli očistiti grafit.





MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA: Grad Vrgorac nije uputio zahtjev za sufinanciranjem projekta nadogradnje Područnog vrtića u Dusini

četvrtak , 24.07.2014.



Posljednjih dana ponovno se na društvenim mrežama zahuktala rasprava o nadogradnji područnog dječjeg vrtića u Dusini. Dusina je jedno od rijetkih naselja našega kraja koje ima visok natalitet, pa je zbog toga u prostorijama tamošnje područne škole 2009. godine otvoren područni dječji vrtić koji administrativno pripada Dječjem vrtiću 'Pčelica' Vrgorac. Već tada je bilo jasno da vrtić koji je otvoren u dvorani za tjelesno-zdravstvenu kulturu područne škole neće moći biti dugoročno rješenje, pa su Grad Vrgorac, Mjesni odbor Dusina i zainteresirana javnost počeli tražiti drugo rješenje. Međutim, i u vremenima najviših gradskih proračuna (godine 2009. je iznosio 44 milijuna kuna) Grad Vrgorac nije donio odluku da vlastitim sredstvima gradi spomenuti vrtić, već se procedura stalno odlagala i čekao se neki tuđi novac. Na koncu, kada je nestalo novca, onda je prihvaćena ideja da se postojeći prostor škole nadogradi, a novac nađe na natječajima nekog od ministarstava.

Zbog toga se Grad Vrgorac u drugoj polovici 2012. godine javio na Poziv za iskaz interesa za sufinanciranje projekata u 2013. godine za Program održivog razvoja lokalne zajednice koji je raspisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Nadajući se novcu, Grad je unio stavku od 600 tisuća kuna za nadogradnju područnog vrtića u Proračun Grada Vrgorca, a kada je izišla lista odabranih projekata i kada je postalo jasno da vrgorski prijedlog nije prošao, rebalansom je vrtić izbačen iz Proračuna Grada Vrgorca. Prilikom planiranja Proračuna za 2014. godinu gradska uprava je ponovno ubacio stavku nadogradnje područnog vrtića u Dusini u Proračun, a gradonačelnik Boris Matković i njegovi suradnici više su puta istaknuli da će biti ponovljen postupak aplikacije za sredstva koje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije daje za slične projekte, s nadom da će se sredstva ovaj put i dobiti.

Prije nekoliko dana nezavisni vijećnik Ante Pranić na društvenoj mreži svoje Nezavisne liste mladih je objavio tablicu od 727 zahtjeva za sredstva u Programu održivog razvoja lokalne zajednice u 2014. godinu, a koju je objavilo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Na toj tablici su brojne lokalne samouprave pokazale interes za vrlo raznovrsne projekte. Gledajući iz našega okruženja, Grad Metković je predložio rekonstrukciju jednog raskrižja, Grad Imotski nastavak projekta izgradnje Poduzetničke zone Vinjani Gornji, Općina Opuzen sanaciju infrastrukture kraj srednje škole i gradskog parka sa dječjim sportskim igralištem, Općina Zagvozd je predložila izgradnju mrtvačnice u selu Župa Biokovska i slično. Međutim, kako je istaknuo vijećnik Pranić, na ovom popisu nije bilo prijedloga Grada Vrgorca za izgradnju Područnog vrtića u Dusini, pa je konstatirao da taj prijedlog Grad Vrgorac nije ni poslao. Međutim, u više navrata gradski čelnici i službenici su ustvrdili da je prijedlog poslan, pa je kao takav i uključen u Proračuna Grada za ovu godinu. Čulo se i mišljenje da lanjski prijedlog Grada Vrgorca nije odobren jer je u Vrgorcu na vlasti suprotna opcija od one u državi. Naravno, takav stav je potpuna demagogija, jer je i iz lanjskog popisa odobrenih projekata u ovom Programu vidljivo da su novac dobile brojne općine i gradovi u kojima na vlasti nije opcija koja je formirala ovu vladu, kao npr. Šestanovac gdje je HSP na vlasti. Tako je Općina Šestanovac na lanjskom natječaju dobila 350 tisuća kuna za izgradnju dječjeg vrtića, a 10. lipnja ove godine načelnik te općine potpisao je Ugovor sa Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU o sufinanciranju projekta nastavka izgradnje dječjeg vrtića u naselju Šestanovac. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU sufinancirati će i nastavak izgradnje toga projekta do najviše ukupnog iznosa od 805.000,00 kuna.

Želeći saznati je li u pravu vijećnik Pranić koji tvrdi da Grad nije predložio projekt za Program u 2014. godini, ili gradska uprava koja tvrdi da jest, upitom smo se obradili prema Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije te smo uz podulji uvod i obrazloženje teme zatražili da nam se potvrdi da Grad Vrgorac zaista jest uputio zahtjev za sufinanciranje izgradnje vrtića.

Odgovor na naš upit dobili smo kasno popodne i prenosimo ga u cijelosti: „Poštovani g. Radonić, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nije zaprimilo zahtjev Grada Vrgorca za navedeni dječji vrtić po Programu održivog razvoja lokalne zajednice za 2014., stoga se isti nije niti mogao naći na popisu od 727 zaprimljenih zahtjeva.
Program održivog razvoja lokalne zajednice provodi se godišnje, a ove godine prijave su se primale od 23. siječnja do 10. veljače. Javni poziv objavljen je na internetskim stranicama Ministarstva http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=1866 . Inače, od zaprimljenih 727 prijava odabrano je 179 projekata koje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije sufinancira s 68,7 milijuna kuna.“ Odgovor je potpisala Ljubica Vuko, glasnogovornica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Očito je da je u ovoj priči vrgorska javnost obmanuta i projekt nije predložen, te ovim odgovorom padaju u vodu sve priče o gradnji područnog vrtića u ovoj godini, a slijedom toga može se očekivati i izbacivanje te stavke iz Proračuna Grada Vrgorca na jednom od slijedećih rebalansa.

Pilot Leopold Ankon nije zaboravljen

utorak , 22.07.2014.



Danas smo u Vrgorcu ugostili dvoje mladih slovenskih povjesničara koji su svoj godišnji odmor koji provode u Omišu odlučili iskoristiti za posjet Vrgorskoj krajini, naravno iz stručnih i patriotskih razloga. Iztok Petrič i Helena Jaklitsch došli su u naš grad tražeći podatke o mjestu stradanja i posljednjem počivalištu slovenskog pilota Leopolda Ankona koji je u stradao u akciji iznad vrgorskog neba u rujnu 1944. godine.
Leopold Ankon rođen je 15. lipnja 1910. godine u Lavrici kraj Ljubljane. Kao vojni pilot preletio je svojim hidroavionom na Srednji Istok poslije kapitulacije Jugoslavije u travnju 1941. godine, te nastavio borbu u savezničkim redovima. Kolege piloti su za njega govorili da je „temeljiti i mirni Slovenac, odvažan i velik rodoljub“. Nakon uspostavljanja kontakta Saveznika i jugoslavenskih partizana, te uspostave baze na Visu Ankon je postao pripadnik Prve lovačke eskadrile NOVJ, koja je bila u sastavu 352. eskadrile britanskog RAF-a, odnosno formacije Balkan Air Force. Ta se formacija u zadnjoj fazi Drugog svjetskog rata borila na nebu iznad Jugoslavije uzlijećući najčešće s partizanskog aerodroma na Visu. Dana 25. rujna 1944. godine Ankon je svojim Spitfireom poletio s Visa. Jedan izvor navodi kako su toga dana vremenske prilike bile izrazito nepovoljne, prevladavala je magla i naoblaka s mjestimičnim padalinama. Na zahtjev stožera 281. krila BAF-a da dva zrakoplova izvide meteorološku situaciju i istovremeno napadnu neki pogodan njemački cilj, dobrovoljno su se javili piloti Ankon i Đuro Tomšić. Dostupni izvori navode kako je Ankon bio u akciji mitraljiranja njemačke kolone na cesti Vrgorac-Metković, nakon čega je izgleda uslijed magle izgubio orijentaciju, udario u planinu Sveti Mihovil iznad Zavojana i poginuo. Nesreći je svjedočila jedna zavojanska pastirica koja je otišla na mjesto pada zrakoplova i pokopala tijelo nesretnog pilota. Godine 1988. godine u Zavojanima je održana komemoracija na kojoj su posmrtni ostaci poginulog pilota preneseni u zavojansko groblje.



Istražujući okolnosti pogibije pilota Ankona i tražeći samo mjesto stradanja Iztok Petrič nas je kontaktirao s molbom za pomoć. Prilikom dolaska na zavojansko mjesno groblje prije nekoliko dana utvrdili smo da je grobnica pilota Ankona u dobrom stanju i da je kako-tako održavana, iako stradali pilot nije imao rodbine u Zavojanima. Štoviše, sami mještani na grobu povremeno ostavljaju cvijeće. Uz čišćenje viška raslinja i uklanjanje suhog cvijeća pokrenuli smo akciju obnove nadgrobne ploče i to bojenjem slova, s obzirom da su uslijed protoka vremena u cijelosti izblijedjela, a obnovu je financiralo udruženje boraca iz Slovenije i Ankonova rodbina. Nakon što su slovenski kolege položili vijence i zapalili svijeće na grobu poginulog pilota, obišli smo Zavojane u društvu Igora Majstrovića, koji je bio sudionik komemoracije 1988. godine pa nam je otprilike mogao pokazati dio planine Sveti Mihovil u koju je toga rujanskog dana 1944. godine udario pilot Ankon. Malo kasnije obišli smo i stalni postav izložbe o stradanju Vrgorčana od četnika, koju smo 2012. godine postavili u prostorijama Mjesnog odbora Dragljane. Bilo je lijepo družiti se sa slovenskim kolegama. Razmijenjena su brojna iskustva u istraživanju povijesti Hrvatske i Slovenije, a razgovarali smo i o historiografskim projektima na kojima trenutno radimo. Nadamo se nekim novim susretima.

Gospić ima novu knjižnicu od tisuću kvadrata površine, a Vrgorac knjižnicu smještenu u skladištu športske dvorane

ponedjeljak , 21.07.2014.



U Gospiću je danas otvorena nova gradska knjižnica i multimedijalni centar na površini od preko tisuću metara kvadratnih, u što su Grad Gospić i Ministarstvo kulture uložili preko četiri milijuna kuna!

Kroz Grad Vrgorac je u posljednjih desetak godina prošlo preko 400 milijuna kuna, i usprkos tome Gradska knjižnica Vrgorac se i dalje nalazi na potpuno neadekvatnom i praktički skrivenom prostoru namijenjenom za skladište Doma športova. Prostor je to u kojemu, zbog smještaja uz stijenu, djelatnici i članovi ne znaju je li dan ili noć, ljeto ili zima, a cijeli objekt ima ukupno dvije utičnice, što dovoljno govori o njegovoj nefunkcionalnosti.

I od tih silnih milijuna koji su prošli kroz naš proračun, da se našlo barem četvrtina ili polovina iznosa koji su Gospićani uložili mi bi na jednom mjestu imali knjižnicu, multimedijalni centar, galerijski prostor i arhiv. Ali umjesto toga, mi smo novac prosuli i rasuli, a vremena milijunskih proračuna su iza nas. Koja šteta!

Po treći put raspisan natječaj za direktora ili direktoricu Turističke zajednice Grada Vrgorca

četvrtak , 17.07.2014.



Nakon šlampavo odrađenog drugog natječaja za direktora ili direktoricu Turističke zajednice, a koji je na koncu poništen jer je nepoznati netko otvarao natječaju dokumentaciju prije sjednice Turističkog vijeća, predsjednik toga Vijeća Boris Matković raspisao je novi natječaj. Natječaj slijedi u nastavku.

Na temelju članka 27. točke 6. i članka 46. Statuta Turističke zajednice Grada Vrgorca („Vjesnik“ službeno glasilo Grada Vrgorca“, br. 06/10 ) a u svezi s člankom 17. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN, br. 152/08) te člankom 2. Pravilnika o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkom uredu turističke zajednice općine, grada, županije i Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice (NN, br. 42/14), Turističko vijeće Turističke zajednice Grada Vrgorca dana 17.07.2014. godine raspisuje

JAVNI NATJEČAJ
za imenovanje direktora/ice Turističkog ureda Turističke zajednice Grada Vrgorca

Direktor turističkog ureda Turističke zajednice grada mora ispunjavati sljedeće posebne uvjete:
1. da ima završen preddiplomski sveučilišni studij (sveučilišni prvostupnik/ prvostupnica) ili stručni studij (stručni prvostupnik/prvostupnica) ili završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij (magistar/magistra) ili specijalistički diplomski stručni studij (stručni specijalist/specijalistica);
2. da ima najmanje tri godine radnog iskustva na rukovodećim poslovima;
3. da izradi prijedlog svog programa rada turističke zajednice za jednogodišnje razdoblje;
4. da aktivno zna jedan svjetski jezik;
5. da ima položen stručni ispit za rad u turističkom uredu;
6. da poznaje rad na osobnom računalu.
Na natječaj se može javiti i biti imenovan za direktora/icu Turističkog ureda i kandidat koji nema položen stručni ispit za rad u Turističkom uredu, pod uvjetom da istog položi u roku od godine dana, u protivnom mu prestaje radni odnos po isteku posljednjeg dana roka za polaganje stručnog ispita.

Uz pisanu prijavu potrebno je priložiti:
• Životopis
• Presliku osobne iskaznice
• Presliku diplome ili potvrde odnosno uvjerenja visokoškolske ustanove o stečenoj stručnoj spremi
• Potvrdu o radnom iskustvu
• Prijedlog programa rada turističke zajednice
• Potvrdu o položenom stručnom ispitu (ako je položen)

Sva dokumentacija predaje se u kopiji uz obvezu da je izabrani kandidat prije donošenja rješenja o imenovanju dužan dostavi sve dokumente u originalu ili ovjerenoj preslici.

Prijave s dokumentacijom i naznakom „ NE OTVARATI-PRIJAVA ZA NATJEČAJ“
podnose se u roku 8 dana ,od objave natječaja u dnevnom listu ''24 sata'' i na službenoj web stranici grada Vrgorca, na adresu:
Turistička zajednica Grada Vrgorca, Tina Ujevića 14, 21276 Vrgorac.
Nepotpune i nepravovremene prijave prema uvjetima iz ovog natječaja neće se razmatrati.
O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni u zakonskom roku.


PREDSJEDNIK TURISTIČKOG VIJEĆA
Borislav Matković, prof.

Poništen natječaj za direktora Turističke zajednice jer je netko otvarao natječajnu dokumentaciju prije sjednice Turističkog vijeća!

ponedjeljak , 14.07.2014.



Turističko vijeće Turističke zajednice Grada Vrgorca na današnjoj sjednici je trebalo donijeti odluku o imenovanju novog direktora ili direktorice Ureda Turističke zajednice Grada Vrgorca, s obzirom da je to mjesto ostalo upražnjeno nakon odlaska u mirovinu dosadašnje direktorice Kornelije Bajalo Roskam. Međutim, Božja volja, odnosno nečija ruka je spriječila da se to i dogodi. Ovo je trebao biti drugi pokušaj imenovanja direktora ili direktorice Turističke zajednice, nakon što prošle godine gradonačelnik nije htio potvrditi imenovanje kandidata Dragu Nosića, koji je dobio najviše glasova članova Turističkog vijeća.

Na početku današnje sjednice Turističkog vijeća gradonačelnik Vrgorca i predsjednik tog Vijeća Boris Matković upozorio je članove kako je netko otvarao natječajnu dokumentaciju kandidata za direktora ili direktoricu, i da on, sukladno preporuci svoje pravne službe, nema izbora i mora poništiti natječaj. A novi natječaj bi se trebao raspisati za dvadesetak dana. Svi kandidati su pozvani da se jave u Turističku zajednicu i preuzmu svoju dokumentaciju, ubace ju u novu kuvertu i ponovno predaju, kako ne bi imali dodatnih troškova s nabavkom nove dokumentacije.

Kako stvari stoje, članovi Vijeća, kao i Matković, podržavaju istoga kandidata, a je li zbog toga ili nečega drugoga nepoznat netko odlučio petljati s natječajnom dokumentacijom, to nije poznato.

Postavlja se zbog toga razumno i logično pitanje tko je otvarao natječajnu dokumentaciju kandidata iako na svakoj kuverti stoji natpis "NE OTVARAJ", hoće li biti provedena interna istraga i otkriven krivac, te ima li gradska uprava i Turistička zajednica sigurnosnih problema po pitanju dokumentacije koju je obvezna čuvati?

U svakom slučaju, pred nama je treći pokušaj imenovanja direktora ili direktorice Ureda Turističke zajednice Grada Vrgorca, s nadom da će ovaj put biti uspješan.

Hrvatska elektropriveda blokirala Komunalno zbog duga od 600 tisuća kuna



Obratili su nam se djelatnici Komunalnog d.o.o. Vrgorac. Kažu kako je Hrvatska elektroprivreda opet blokirala račun tvrtke zbog neplaćenog duga za električnu energiju od 600 tisuća kuna, a istovremeno je dužna tri plaće radnicima i zarađuju četvrtu. Zamolili su nas da objavimo taj podatak kako bi javnost bila upućena s teškom situacijom u kojoj se radnici tvrtke nalaze, a koji zbog izostanka plaće jedva izlaze na kraj s kreditima, režijama i drugim životnima troškovima.
Također, dodajemo kako je prije nekoliko mjeseci gradska uprava izašla s podatkom o milijunskim dugovima koje za isporučenu, ali neplaćenu vodu, imaju fizičke i pravne osoba s područja Grada Vrgorca, kao i Općina Ljubuški.

U Imotskom pokopan fra Vjeko Vrčić

petak , 11.07.2014.



Dirljivim misnim slavljem u imotskoj župnoj crkvi Svetog Franje ispraćen je danas na vječni počinak franjevac fra Vjeko Vrčić (1914.-2014.). Fra Vjeko je umro u imotskom samostanu u srijedu 9. srpnja u 101. godini života, 83. godini redovništva i 77. godini svećeništva okrijepljen svetim sakramentima. Današnji ispraćaj fra Vjeke Vrčića bio je prekrasan izraz katoličke pobožnosti i ljubavi franjevaca i vjernika prema ovom velikom pokojniku.

Na svetoj misi u župnoj crkvi i ispraćaju fra Vjeke na Gradskom groblju u Imotskom prisustvovalo je preko tisuću vjernika i oko stotinu franjevačkih redovnika i dijecezanskih svećenika iz Splitsko-makarske nadbiskupije i Hercegovačke biskupije. Među vjernicima bili su mještani svih župa imotske krajine, kao i svih drugih župa u kojima je fra Vjeko bio župnik. Primijetili smo tako i oko trideset Vrgorčana, kao i nekoliko sadašnjih i bivših svećenika župa Biokovskog dekanata.

Počivao u miru Božjem.

TUŽNE VIJESTI IZ IMOTSKOG - U 101. godini preminuo fra Vjeko Vrčić

srijeda , 09.07.2014.



Tužne vijesti dolaze iz Imotskog. U svojoj sobi u imotskom franjevačkom samostanu u sto i prvoj godini preminuo je fra Vjeko Vrčić, dugogodišnji vrgorski župnik.

Fra Vjeko Vrčić rođen je 28. veljače 1914. godine u Imotskom. Franjevačku gimnaziju završio je u Sinju, a teologiju u Makarskoj. Kroz 65 godina svećeništva služio je u više župa imotskog, vrgorskog i neretvanskog kraja. Vrgorski župnik bio je petnaest godina, od 1967. do 1982. godine. Tijekom svoga istraživačkoga rada napisao je oko dvadeset radova, ponajviše iz prošlosti krajeva Biokovsko-neretvanskog područja. Njegove najpoznatije knjige su: „Vrgorska krajina“ (1972.), „Neretvanske župe“ (1974.), „Župe Imotske krajine“ (1978.) i „Plemena Imotske krajine“ (1990.). Napisao je stotine članaka u raznim novinama, kao i stručnih radova iz povijesti. Osnivač je Franjevačkoga muzeja u Imotskomu. Za svoj dugogodišnji neumorni rad dobio je više priznanja. Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman odlikovao ga je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge u kulturi. Nagradom za životno djelo nagradila ga je županija Splitsko-Dalmatinska. Za životno djelo dobio je povelju Grada Imotskog. Također je proglašen i počasnim građaninom Grada Vrgorca. Iz njegovog literarnog opusa za nas Vrgorčane najvažnija je njegova knjiga „Vrgorska krajina“, prava mala enciklopedija događaja i osoba iz povijesti našega kraja. Svoje umirovljeničke dane fra Vjeko je provodio u svojoj sobi u Franjevačkom samostanu u Imotskom, redovito čitajući knjige iz svoje velike biblioteke.

Za potrebe trećeg broja Vrgoračkih novina, bili smo u gostima u fra Vjeke 2008. godine. Toplo nas je primio i tom prilikom nam prepričao neke od svojih doživljaja prilikom župnikovanja u Vrgorcu. Na samom kraju intervju ispričao nam je kako provodi svoje umirovljeničke dane. „Ujutro ustajem u pet sati. Molim se do šest i pol. Onda odem na misu u sedam. Poslije malo odmorim. Dosta čitam, pratim novine, posebno Slobodnu Dalmaciju, i to s povećalom koje mi puno pomaže. Popodne malo odspavam, zatim izmolim Boga, a onda je moja ura šetnje. Prođem kroz grad, ljudi mi se jave pa sa njima sjednem i progovorim. Djeca me pozdravljaju i tako znam da sam još živ.“

Sa fra Vjekom sam razmijenio nekoliko pisama. U svim svojim rečenicama bio je prepun razumijevanja i plemenitosti. Bio je uvijek čovjek koji spaja, a ne razdvaja, pastir svoga naroda. Iako u poznim godinama, i „zabavljen“ vlastitim bolestima, fra Vjeko je uvijek znao naći vremena za razgovor i dopisivanje. Kada bi nekom prilikom svratili u Imotski, navratili bi i u fra Vjeke. Posljednji slučaj dogodio se prije par godina kada sam tamo vodio učenike na izlet. Iznenadno smo svratili i u samostan. Na porti smo pitali je li fra Vjeko slobodan da nas primi. S druge strane telefonske žice je odgovoreno – Za moje Vrgorčane uvijek imam vremena!

Svoje dugogodišnje župnikovanje u Vrgorcu fra Vjeko je nazvao svojim blagoslovljenim radom. O tome nam je 2008. godine rekao: „Iako sam Vrgorac dobro poznavao, teško je primiti dužnost u nekome gradu. Druga je stvar posjetiti ga kao gost. Ja sam dobro primljen u Vrgorcu i to sam osjetio od ljudi. Mnogi su me i znali iz Metkovića. Neki su me znali preko tetke. Tako sam se u Vrgorcu zadržao petnaest godina manje sedam dana. To je bio moj blagoslovljeni rad. Nitko me nikad nije uvrijedio, što se u Imotskom događalo. Prema meni su tamo bili dobri glavešine i to zbog moga pokojnog oca, ali ovi niži koji su vladali bili su loši.
U Vrgorcu sam, s druge strane, lijepo radio. Osobitu sam pažnju posvetio vjeronauku, pa sam subotom u školi držao vjeronauk za cijelu župu. Što bi djeca iz škole trčala na vjeronauk, dobro se toga sjećam. Držao sam vjeronauk i u crkvi preko tjedna za Vrgorčane, a bio je određen i dan kad sam držao vjeronauk u Kotezima, u kapelici sv. Ante. Putovao sam pješice. Zatim sam koristio moped, koji se poslije pokvario, a njime se nije ni moglo putovati nakon što je došao asfalt jer je postojala opasnost da me vjetar odbaci. Onda su mi fratri, da me zadrže u Vrgorcu, poslali fiću. Davali su mi Wolkswagen, ali ja ga nisam htio. Imao sam 62 godine i to je bilo prekasno za polagati nekakve ispite. I jednoga dana je iz Makarske došao jedan bogoslov i doveo mi fiću rekavši kako su ga meni poslali. Nisam imao izbora nego da ga prihvatim. Onda je u gradu milicajac bio Rujko, koji je bio moj prijatelj i bio mi je pri ruci u polaganju ispita iz vožnje, koji sam položio u kratko vrijeme. Fićo mi je dobro došao, jer župnik u Vrgorcu nije mogao bez prijevoznoga sredstva, budući da je župa bila prevelika. Kad bi prije blagoslivljao kuće, satro bi se od umora dok bi, započevši obilazak u Kutcu ujutro, završavao u Radićima kasno uvečer. Kad sam dobio fiću, to je brzo išlo. Došao bi doma bez umora. Svijet me lijepo primao u blagoslovu kuća. Nisam nikad imao nikakva problema, ni u gradu, ni u selima.
Onda sam tri puta godišnje obilazio bolesnike i starce. Tome bi posvetio tjedan dana. Znalo se kada je fratar u Banji, kad je u Kotezima. Imao bih između 40 i 60 ljudi na brizi. Nitko mi nije umro bez sakramenata, i to zato što sam ja bolesnike redovito obilazio. Posebno mi je u sjećanju ostao Mijo Radonić, Dušanov otac, koji me je jako volio. Puno sam ja obilazio sve komšiluke, pa sam znao sjesti u centru sela i popričati sa ljudima. Kad sad tek došao u Vrgorac, u Vinima su me primali samo u tri kuće, posebno jedan cestar kojemu je kuća bila pri kraju sela, a na koncu me primalo cijelo selo. Rade Franić, šef SUP-a u Metkoviću im je u Vinima govorio da me se boje, da se ja ne bavim politikom. Tako su me nakon prvoga sprovoda koji sam tamo održao svi lijepo primili.“


Fra Vjeko, počivao u miru Božjem.

Književnik Slavko Jendričko dobitnik je nagrade "Tin Ujević" za 2014. godinu

nedjelja , 06.07.2014.



Sisački književnik Slavko Jendričko dobitnik je ovogodišnje nagrade "Tin Ujević" za zbirku pjesama "Evolucija ludila". Zbirku je izdao ogranak Matice hrvatske iz Osijeka. Inače, Slavko Jendričko objavljuje od 1969. godine.

Na sinošnjoj završnoj večeri književno-kulturne manifestacije "S Tinom u Vrgorcu", upriličenoj kraj Tinove kule, nagrađenom Jendričku nagradu su uručili predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač i gradonačelnik Vrgorca Boris Matković. Nagrađenom pjesniku upućujemo čestitke na ovoj velikoj nagradi!

Na završnoj večeri proglašeni su i slavodobitnici Literarno-likovnog natječaja 'Tin i ja', kojega već četrnaestu godinu za redom organizira Osnovna škola 'Vrgorac'. Natječaj je ove godine dobio i međunarodni karakter, a na njega je pristiglo tri stotine učeničkih radova iz 80 škola. Prvu nagradu za literarni rad dobila je učenica 8. razreda Ema Pavlović iz Osnovne škole 'Draganić' iz Draganića za lirsku pjesmu 'Miris ljeta'. Mentorica je prof. Matilda Marković. Što se tiče likovnih radova, Prvu nagradu za likovni rad u kategoriji od prvoga do četvrtoga razreda dobio je učenik 4. razreda Filip Kipšić iz Osnovne škole 'Ante Starčević" iz Rešetara. Mentorica je prof. Slađana Ninković. Prvu nagradu za likovni rad u kategoriji od petoga do osmoga razreda dobio je učenik 8. razreda Anton Španjol iz Osnovne škole 'Zamet' iz Rijeke. Mentorica je prof. Soka Briščik.

Inače, program završne večeri Tinovih dana prošao je u izvrsno pogođenoj simbiozi skladbi izvedenih od strane Mandolinskog orkestra pod ravnanjem Tomislav Hercega, recitala učenika Osnovne škole 'Vrgorac' i izvođenja Tinovih pjesama od strane glumca Joška Ševe pod otvorenim zvjezdanim nebom u prekrasnom ambijentu Tinove kule. Jedino što nije očaralo građane bila je "izvedba" predsjednika Društva hrvatskih književnika Božidara Petrača, ali to je već neka druga tema.

BRANKO ŠTULIĆ U PISMU GRADSKIM ČELNICIMA: Vrgorac ne može i ne smije biti žrtva ničijih hirova ni ambicija

srijeda , 02.07.2014.



Branko Štulić, rodom iz Kozice, bio je dugogodišnji pomoćnik više ministara u Vladi Republike Hrvatske. Na tom položaju je bio u mogućnosti pomagati Vrgorcu zbog čega je 2005. godine od strane Gradskog vijeća nagrađen Poveljom počasnog građanina Grada Vrgorca. Nedavno smo pisali o njegovoj najavi da će, ukoliko se uskoro ne pusti u rad vodovod u njegovim rodnim Štulićima u Kozici, vratiti Plaketu počasnog građanina Vrgorca. Povodom Dana Grada Vrgorca Štulić je poslao pismo gradskim čelnicima, s molbom da se ono pročita na Svečanoj sjednici Gradskog vijeća, na kojoj, usprkos pozivu, nije mogao biti prisutan. Tekst na Svečanoj sjednici Gradskog vijeća nije pročitan, ali smo uspjeli doći do kopije, pa ga imate prilike pročitati ovdje.


ČESTITKA ZA DAN GRADA VRGORCA I BLAGDAN ZAŠTITNIKA VRGORCA SV. PETRA I PAVLA

Poštovani predsjedniče Gradskog vijeća Grada Vrgorca, gospodine Roso,
Poštovani članovi Gradskog vijeća Grada Vrgorca,
Poštovani gradonačelniče Grada Vrgorca, gospodine prof. Matković,
Poštovani članovi Gradskog poglavarstva Grada Vrgorca,

Zahvaljujem Vam na pozivu za prisustvovanje Svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Vrgorca, koja će se održati sutra, u subotu 28. lipnja 2014. godine, povodom obilježavanja Dana Grada Vrgorca, pred blagdan zaštitnika Vrgorca Sv. Petra i Pavla.
Želim Vam puno uspjeha u radu za boljitak svih stanovnika sa područja Grada Vrgorca kao jedinice lokalne samouprave.
Vrgorac ima mnoge komparativne prednosti koje treba koristiti a to su blizina Makarskog primorja na jednoj i Zapadna Hercegovina na drugoj strani. Dva plodna polja u blizini Vrgorca mogla bi dati još brži zamah razvoju vrgoračkog kraja. Vrgoračke jagode su pojam kvalitete u Zagrebu i diljem Hrvatske.
Uvjeti života u nekim rubnim dijelovima Vrgorca bili su u daljoj i bližoj prošlosti teški, što je uvjetovalo napuštanje domova i iseljavanje, posebno u selima sjeverno i zapadno od Vrgorca. Neka od njih su, u demografskom smislu, mrtva sela gdje ljudi samo umiru a u zadnjim desetljećima se nitko nije rodio. To ne znači da trebaju biti zaboravljena pa stoga apeliram na ravnomjeran razvoj Vrgorca, po pitanju infrastrukture, i pokušaj revitalizacije.
Vrgorac ne može i ne smije biti žrtva ničijih hirova ni ambicija, neovisno o kome se radi. Branko Štulić je prolazan, ništa s njim ne počinje niti završava ni u Kozici, Vrgorcu a ni u Hrvatskoj jer će i nakon mene, a i svih nas, Vrgorac i Hrvatska živjeti. Ali ovaj prolazni život treba iskoristiti na najbolji mogući način da ne uništimo budućnost. Sa ljubavlju prema Vrgorcu i nadi da će se ispraviti propusti, ovaj put ću strpljivo pričekati, povjerovati u dobre namjere, te ću se suzdržati od toga da Vam vratim Povelju počasnog građanina. Ja sam nepopravljivi optimist. Vrgorac je ispred mene, ali i ispred Vas, to trebamo imati na umu.
Čovjek koji je živio kratko, Antun Branko Šimić, ostavio nam je neprolaznu Opomenu: „Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!“ Ciljeve postavite visoko ali budite realni i budite otvoreni, jer rana koja se skriva teško i sporo zacjeljuje. Ne bojte se dakle reći istinu o problemima sa kojima se suočavate. Svašta se obećavalo Vrgorcu i Dalmatinskoj Zagori: - Da će u kratkom vremenu poteći med i mlijeko, - da će zahvaljujući pretpristupnim fondovima EU postati Hrvatska Provansa i sl. U laži su kratke noge a u Svetom Pismu stoji: „Ta ništa nije skriveno što se neće otkriti ni tajno što se neće doznati. Što vam govorim u tami, recite na svjetlu“. Na ovaj način sigurno ćete naići na razumijevanje i odobravanje. Gledajući s ljepše strane, u Vrgorcu je poteklo mlijeko i teče svake godine u listopadu, skupa sa vinom, na Danima bikle, još samo da se pčelari uključe i bajka je tu. Ova manifestacija je jedinstvena i hvale vrijedna.
Ne bojte se mladih, ne osuđujte ih kada i pogriješe, oni su naša budućnost, moja generacija je na zalasku ali ne znači da ne možemo još uvijek dati koristan savjet. Ako Vrgorčani, koji su u danima mladosti otišli u daleki svijet, mogu uspjeti u tuđini, siguran sam da još bolje rezultate mogu postići u svom rodnom kraju ako im se pruži šansa.
Neka Vam nebeski zaštitnici Grada Vrgorca, Sveti Petar i Sveti Pavao pomognu da se oduprete laži, oslobodite strahova, ne dijelite se među sobom, i smjelo krenete prema svjetlijoj budućnosti. Time će i Vrgorac, iz dana u dan, postajati radosniji. Samo radosni ljudi, sa osmijehom na licu, koji se ne boje, mogu pokrenuti Vrgorac iz letargije.
Upućujem Vam iskrene čestitke i najbolje želje povodom Dana Grada Vrgorca,i blagdana zaštitnika Vrgorca Sv. Petra i Pavla!

Branko Štulić

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>