PRIJEDLOG VRGORAČKIH NOVINA Zašto Vrgorac ne bi tražio vlastiti ulaz u Park prirode Biokovo?

četvrtak , 04.09.2014.



Park prirode Biokovo osnovan je 1981. godine na površini od 196 četvornih kilometara. Prostire se na nadmorskoj visini od 200 do 1762 metra nadmorske visine i to preko teritorija devet lokalnih samouprava, dakle preko gradova Vrgorac i Makarska i općina Brela, Baška Voda, Zadvarje, Šestanovac, Zagvozd, Tučepi i Podgora.
Udio od ukupne površine parka koji se prostire na teritoriju Grada Vrgorca iznosi nešto iznad 15%, a odnosi se na zapadne dijelove mjesnih odbora Rašćane i Kozica. Krajnji jugoistočni rub Parka prirode omeđuju državna cesta D-62 koja prolazi kroz Rašćane i Kozicu, te Rodićeva cesta iz Kozice prema primorju. Ulaz u Park prirode nalazi se na skretanju sa ceste D-512 Vrgorac-Makarska, kod Kotišine.
Prije nekoliko mjeseci Vrgoračke novine su otvorile priču o Parku prirode Biokovo, odnosno o pravu Vrgorca da na temelju površine Parka koja se nalazi na vrgorskom teritoriju ostvari određena prava u njegovu općem funkcioniranju. I taj naš prijedlog nije od jučer. Već desetak godina u vrgorskoj javnosti se govori o ovoj temi. Mnogi su se u medijima u tom razdoblju zapitali zašto Vrgorac ne bi ostvario određena prava u Parku prirode Biokovo, onako kako to čini Makarska. Jer sada smo u situaciji da se primorski dio parka sve više uključuje u turističku ponudu, dok je zagorski praktički napušten. O tome su u više navrata u medijima govorili različiti seoski odbornici, sami stanovnici toga područja, novinari, te političari. Najviše se isticala činjenica da se 15% parka nalazi na području Grada Vrgorca, a gdje se nalaze tri naselja stalnog boravka koja imaju status kulturnog dobra (Veliki Godinj, Mali Godinj i Družijanići), a da pritom Vrgorac nema predstavnika u Upravnom vijeću Parka prirode Biokovo, niti je itko iz Vrgorca zaposlen u tome Parku. Kada se ova činjenica prije nekoliko godina iznijela u medije, odgovorne osobe iz Parka su vraćale lopticu prema Vrgorcu izjavljujući da Vrgorčani mogu raditi u parku ako će njihove plaće financirati Grad Vrgorac.



Međutim, razmatrajući ovu problematiku, došli smo do slijedeće ideje. Zašto bi ulaz u Park prirode Biokovo bio samo s primorske strane planine, u Kotišini? Smatramo da Vrgorac ima pravo da u Saranču, na mjestu gdje se spaja Rodićeva cesta i zagorski put prema Svetom Juri otvori zagorski ulaz u Park prirode. Naime, udaljenost od ulaza na Rodićevu cestu u Kozici pa do Saranča (koji se nalazi na području Grada Vrgorca) iznosi nešto više od sedam kilometara, a od Saranča pa do Svetog Ilije, gdje se ovaj put spaja s primorskim putem iz Kotišine, ima također nešto više od sedam kilometara. Ukupno, od Kozice do Svetog Ilije ima gotovo 15 kilometara. Dolaskom na mjesto gdje se spajaju primorski i zagorski put, lako bi se moglo nastaviti prema Svetom Juri.



Otvaranjem ulaza u Park na Saranču mogli bi se zaposliti djelatnici iz Vrgorske krajine, a taj, južni dio parka bi oživio kada bi se za njega vezali lokalni proizvođači autohtone hrane i pića, te rukotvorina. Djelovanjem Turističke zajednice iz Vrgorca moglo bi se turiste koji izlaze s autoceste na Ravči ili Vrgorcu preusmjeravati na Kozicu i Saranač, umjesto na cestu Vrgorac-Makarska, na Kotišinu. Sada svjedočimo situaciji da je Saranč potpuno zanemaren od strane Uprave parka, a istovremeno Gradska Čistoća gore prikuplja veće količine otpada koje ostavljaju po prostoru razni vikendaši i turisti. Zašto se taj prostor ne bi institucionalizirao i uključio u ponudu?



Da je ova ideja izvediva svjedoči posjet ministra zaštite okoliša i prirode Mihajla Zmajlovića Makarskoj 15. kolovoza, kada je izjavio da se u Parku prirode Biokovo očekuju infrastrukturni projekti vrijedni 27 milijuna kuna, čime će se jačati infrastruktura parka, te razvoj poljoprivrednih, turističkih i uslužnih djelatnosti. Do 2020. godine za slične namjene u zaštićenim područjima Republika Hrvatska može se izvući do 800 milijuna kuna. Zašto Vrgorac ne bi u sveme ovome dobio dio kolača? A tu mislimo na rekonstrukciju i asfaltiranje puta od Saranča do Svetoga Ilije, te izgradnju ulaza u Park i postavljanje potrebne signalizacije. Vrijeme je da se vrgorska politička scena trgne iz zimskog sna i da se vladajući i oporba pozabave ovim pitanjem. Mi smo ideju izložili njima i javnosti, te očekujemo odgovore.

<< Arhiva >>