PREZENTACIJA PROJEKTA ODVODNJE VODE IZ JEZERA: Poljoprivrednici inzistiraju na tunelu u Striševoj

petak , 03.07.2015.

PIŠE Igor Majstrović
Nitko iz lokalnih vlasti kroz proteklih jedanaest godina nije se sjetio organizirati sveopću i transparentnu javnu raspravu o Studiji odvodnje viška voda iz Vrgorskog polja (a ne da se nameću gotova rješenja), a kamoli da ju pogura na putu ka realizaciji. Eto, toliko se vodilo brige o ovdašnjim poljoprivrednicima i uopće građanima u koje se kunu i koje uvjeravaju da čine ili će činiti sve za boljitkom njihova života. A, upravo polje Jezero sa svojim zemljišnim, klimatskim i napose vodnim potencijalom, koji bi se doveli do razine rješenja da se mogu koristiti kako spada, prirodno je bogatstvo koje bi drugi poželjeli imati. Stoga je poziv za javnu prezentaciju projekta „Odvodnja viška vode u Vrgorskom polju“ dočekan s velikim interesom među građanima, tolikim da je Višenamjenska dvorana, gdje je održana, bila ispunjena do posljednjega mjesta dok su mnogi stajali i na nogama. Što se to dogodilo zaslužne su Hrvatske vode, inače naručitelj Studije, u ovome slučaju i organizator javne prezentacije, u čemu je ključna uloga Rade Bobanca, zamjenika direktora Vodno ospodarskog odjela Split, koji kroz funkciju koju obnaša nastoji pomoći građanima svoga zavičaja.
Skup je otvorio Mirko Duhović, regionalni direktor Hrvatskih voda za slivne vode Južnog Jadrana te uz prigodno slovo u uvodu riječ dao dr.sc. Miji Vranješu, dipl. ing. građ., voditelju izrade ovoga projekta. Akcent u izlaganju dao je hidrološkim prilikama koje su dosta nepovoljne. Jer, u polju dolazi do plavljenja najnižih dijelova, općenito u hladnom i vlažnome razdoblju godine, najčešće od listopada do travnja, a osnovni uzrok poplavama leži u nedovoljnoj izdašnosti evakuacijskih tokova. Ujedno, ljeti se javlja oskudica vode koja je neophodna za navodnjavanje i poljoprivrednu proizvodnje od koje se tamo živi.
- Kako smanjiti vrijeme potopljenosti poljoprivrednih kultura na manje od tri dana i osigurati dovoljne količine vode za navodnjavanje, cilj je kojim se struka vodila u izradi studije, istaknuo je dr. Vranješ, nudeći varijante izvedivosti ovoga projekta. Držeći se poznate sintagme stručnjaka „kartu čitaj - seljaka pitaj“ s pažnjom je zatim saslušao sve primjedbe na studiju koje će vjeruje korisno poslužit kod dorade studije.
- Nema rješenja bez buže kod Kutca, govorili su stari Vrgorčani, podsjetio je Nikola Erceg iz Milošića, kada su zagovarali probijanje tunela Striševa kojim bi se voda zahvatila pri početku izlijevanja iz tamošnjih vrela i odvela u more. - Tunel Striševa je spas za sve nas, bio je eksplicitan Neven Šalinović , inače gorljivi zagovornik takvoga izvedbenog rješenja odvodnje u Vrgorskom polju, spremno iznoseći svoje bogato iskustvo s poplavama i oko njih. Jer, nastavit će, preko 75 posto vode koja izaziva poplave dotječe iz Kutca. Stoga bi na tome potezu valjalo poduzeti mjerenja, ocjenjujući dosad provedena nevjerodostojnim u odnosu na činjenično stanje. Tunel Striševa trajno je rješenje, a ne voditi vodu 20-ak kilometara kanalima prema Birini kroz cijelo polje. Uz to, jedna zaustava na mostu ispod Vina sve bi probleme riješila, dodao je. Njegove stavove u raspravi podijelio je Ivan Erceg te, Ivica Vukosav Lalin, Davor Barbir, Tome Šalinović i drugi. Ante Franić Srdela je ukazao na potrebu da stručnjaci trebaju slijediti prirodu i njene zakonitosti, a voda je jedini livel koji najbolje ukazuje na visinske razlike. Njima se, podržavajući rješenje s izvedbom tunela Striševa i ujedno s pozivom stručnjacima da posjete Kutac u vrijeme poplava, ali i u vrijeme suša, i tako se na licu mjesta upoznaju sa stvarnim stanjem vodnoga režima, pridružio se i Dražen Tolić.
- Kutac cijeli poplavi dok voda dođe u Draževitiće. U samo jedan dan cijeli Kutac je pod vodom. Jutrom po suhu pođete u berbu grožđa, a već popodne je poplava, bio je slikovit Tolić.



Mišljenja prethodnika međutim, nisu podijelili mještani Pojezerja, također prisutnih na prezentaciji studije odvodnje. Strahuju da će izgradnjom tunela Striševa ostati bez nanosa tla kojim se njihovi zemljišni posjedi u vrijeme trajanja poplave oplođuju. Strepe također da će tokom ljetnih mjeseci ostati bez dovoljnih količina vode potrebne za navodnjavanje svojih poljoprivrednih ultura. Iako im je odgovoreno da bez prethodno kvalitetne riješene odvodnje kao preduvjeta kojega treba ispoštovati prema zamisli struke, nema ni optimalnoga rješenja navodnjavanja, pitanje je, koliko su ostali zadovoljni. Stoga je zaključeno da će se Studija odvodnje viška vode iz Vrgorskog polja, koja je prezentirana, novelirat novim podacima i saznanjima, provest će se dodatna mjerenja i tako stvorit nova baza podataka koja će onda poslužiti kao podloga za izradu prijedloga rješenja odvodnje. Svakako uzet će se u obzir i iskustvo okolnoga stanovništva koje živi uz poplave i sa njima i sve to uključit u dokument, koji će onda biti izložen javnoj raspravi.
Organizator prezentacije Rade Bobanac kaže:
- Prezadovoljan sam konstruktivnošću rasprave provedene između autora projekta izgradnje kanala, te samih poljoprivrednika koji su s pravom upozorili na njegove mane. Kada sam krenuo analizirati ovaj projekt odmah sam zauzeo stav da ću raditi suprotno od dosadašnje vrgoračke vlasti koja je htjela na sve moguće načine uvjeriti poljoprivrednike da prihvate projekt u ovome obliku, umjesto da je bila posrednik u pronalasku najboljega rješenja. Zahvaljujem svim građanima koji su se odazvali. Čulo se danas mnogo korisnih savjeta, svi prijedlozi će biti uzeti u obzir, biti će prema potrebi provedena nova mjerenja, izaći će se na teren i sve to u stalnoj suradnji s mještanima naselja uz Jezero. Projekt neće biti realiziran dok se oni kojima on najviše znači s njime ne usuglase. Ništa se neće lomiti preko koljena kao prije. Cilj je osmisliti najbolji projekt i onda ga europskim i domaćim novcem realizirati. A potencijal Jezera, Rastoka i Bunine je ogroman, i od nacionalne važnosti, kaže Bobanac.