Opomena Holokausta

srijeda , 27.01.2016.



Prije 71 godinu Crvena armija je ušla u zloglasni nacistički logor smrti Auschwitz-Birkenau oslobodivši posljednjih 7500 logoraša. Oslobođenjem logora simbolički je završio Holokaust - najmračnije doba u ljudskoj povijesti koje je rezultiralo milijunima ubijenih građana Europe.

Ubijeni su zbog svoga imena, vjere, rase, političkog stava, spolne orijentacije ili zdravstvenog stanja. Ubijeni su od strane ekstremne nacionalističke arijevske ideologije koja je od 1939. do 1945. godine pokrenula golemi stroj smrti koji je doveo do smrti preko 60 milijuna ljudi, ranjavanja preko sto milijuna i potpuno razorene Europe, sjeverne Afrike i Dalekog Istoka.

Holokaust je opomena jer Holokaust pokazuje na što je sve ljudski rod sposoban kada mu se mozak ispere desnom nacionalističkom ideologijom zbog koje više nije sposoban vidjeti čovjeka, sa svim njegovim vrlinama i manama, već vidi samo njegovo ime, prezime i rasu.

Desna nacionalistička ideologija proizvodi umove koji su kadri uvrijediti, osakatiti i ubiti drugoga čovjeka samo zato što je drugačiji od njih ili što ima drugačiji stav. Holokaust neka bude opomena svima onima koji danas ustašuju, koji promoviraju rigidno desnu nacionalističku ideologiju jer povijest nas uči do čega dovodi takvo ponašanje. I mi Hrvati smo ranjeni Holokaustom, imamo i mi svoj Aushwitz, zove se Jasenovac. Oba ta logora, kao ni ostalih četrdesetak tisuća logora nije stvoreno preko noći. Sve je započelo mnogo ranije uvredom, podmetanjem, etiketiranjem i pisanjem mrzilačkih novinskih članaka u miru, da bi s prvom grmljavinom topova uvreda postala logorski broj, etiketiranje se pretvorilo u žutu Davidovu zvijezdu, a novinsko pero postalo metak, vješalo ili plinska komora. Holokaust se dogodio jer su dobri ljudi šutjeli. Jer zlo će prevladati samo ako dobri šute. Zato ni danas, u 2016. godini ne smijemo šutjeti na mržnju i zlo koju propagiraju ekstremno desne i rigidne političke organizacije u Hrvatskoj. Znamo iz povijesti gdje to vodi. Civilizacijska obveza svakoga pojedinca je da se u svakoj životnoj prilici svojim stavom i osobnim primjerom bori protiv ludila koje proizvodi nacionalistička ideologija. Radi sebe i svoje djece. Da nam se ne ponovi povijest.

PRVO SU DOŠLI...

Prvo su došli po komuniste,
a ja se nisam pobunio
jer nisam bio komunist.

Zatim su došli po Židove,
a ja se nisam pobunio
jer nisam bio Židov.

Zatim su došli po sindikaliste,
a ja se nisam pobunio
jer nisam bio sindikalist.

Zatim su došli po katolike,
a ja se nisam pobunio
jer sam bio protestant.

Zatim su došli po mene,
a do tada više nije bilo nikoga
da se pobuni.

Ovu je pjesmu napisao pastor Martin Niemöller (1892-1984), upozoravajući koliko je opasno šutjeti kad se događaju zločini.

Preminuo profesor Ante Franić

utorak , 26.01.2016.



Jučer, 25. siječnja je u 85. godini, nakon kratke bolesti, preminuo sveučilišni profesor u mirovini Ante Franić.

Franić je rođen 1931. godine u Vrgorcu u cijenjenoj varoškoj obitelji Franića. U Vrgorcu je proživio svoje djetinjstvo i ranu mladost u vihoru ratnog, žicom ograđenog Vrgorca. Kao mladić seli u Zadar gdje je plodni radni vijek proveo na dužnosti sveučilišnog profesora hrvatskog jezika i književnosti na tamošnjem Filozofskom fakultetu. Tamo se i oženio svojom Nevom, te u starosti brinuo o dvjema unukama čiji su roditelji poginuli. Civilna je žrtva Domovinskog rata jer je uslijed eksplozije bombe izgubio dio prstiju na ruci.

Tijekom svog znanstvenog rada objavio je više knjiga i znanstvenih radova gdje se posebno ističu radovi o književniku Ulderiku Donadiniju. Za Vrgorac je najvažnije njegovo autobiografsko djelo, tj. zbirka od 77 kratkih priča „Od sveca do čovjeka - Priče Antemaloga“ kojom je opisao ratni Vrgorac od 1941. do 1945. godine. Knjiga je to kojom je nedvojbeno zadužio Vrgorac, a izašla je u dva izdanja. Napisao je i povijesnu monografiju „O Vrgorcu“, kao i nekoliko znanstvenih članaka o Hasanaginici i Tinu Ujeviću.

Ante Franić je bio vrstan intelektualac, vrlo oštrouman, snažnih stavova, pošten, topao čovjek i izraženi vrgorski lokalpatriot iako je veći dio života proveo izvan Vrgorca. Bio je prijatelj redakcije Vrgoračkih novina, te smo u drugom broju naših novina 2008. objavili intervju s ovim velikim čovjekom. Tada je svoj život okarakterizirao kao „buran i sretan“. Zaista, život ga nije mazio, često mu je nanosio rane s kojima se on stoički nosio.

Iako ga u njegovim poznim godinama u njegovom publicističkom radu Vrgorac nije pratio, Franić je čovjek koji je zadužio naš grad pa koristimo priliku da mu se barem zahvalimo ovim kratkim posljednjim pozdravom.

Zbogom dobri čovječe, neka ti je laka vrgorska zemlja!

Koliko nam je poznato, Ante Franić će biti pokopan u Vrgorcu, a informacije o terminu sprovoda ćemo naknadno javiti.

Vrgorac će krajem siječnja biti domaćin sastanka šefova općina i gradova Zabiokovlja, Makarskog primorja, otoka i zapadne Hercegovine s ciljem pokretanja projekta brze ceste i tunela Ravča-Drvenik

ponedjeljak , 11.01.2016.



Predsjednik Gradskog vijeća Ante Pranić pokrenuo je inicijativu povezivanja Zabiokovlja, Makarskog primorja, srednjodalmatinskih otoka i zapadne Hercegovine za stvaranje zajedničkog stava o nužnosti izgradnje tunela i brze ceste Ravča-Drvenik. Doznajemo da će u organizaciji inicijative sudjelovati i gradonačelnik Rudolf Grljušić. Cilj je okupiti sve lokalne samouprave na spomenutom području kako bi se konačno pogurao projekt koji život znači. Sastanak u Vrgorcu bi se trebao održati krajem mjeseca, a termin će s načelnicima i gradonačelnicima dogovoriti predsjednik Vijeća Pranić i gradonačelnik Grljušić. Sličan sastanak održan je u Vrgorcu još 2008. godine.

Pranić i njegova Nezavisna lista mladih o projektu su dosta govorili u predizbornoj kampanji djelujući u korist MOST-a, a koji je i sam u svome programu najavio infrastrukturne projekte povezivanja turističkih mjesta s okolicom. Kako MOST dogovara sastav Vlade s Domoljubnom koalicijom, ovo je prilika da se projekt tunela i brze ceste i realizira.

Kako navodi Ante Pranić, ovo je najznačajniji državni projekt za razvoj Zabiokovlja, južnog dijela Makarskog primorja, srednjodalmatinskih otoka i zapadne Hercegovine. Godinama je naglašavano da o realizaciji navedenog projekta ovisi budućnost ovog dijela Hrvatske i zapadne Hercegovine. Od sada su napravljane sve projektne i prostorno-planske predispozicije za konačnu realizaciju ali investicija teška oko 130 milijuna eura godinama čeka dok smo istodobno svjedoci kako se državni novac troši na neke druge projekte koji nemaju realnog pokrića. Usporedbe radi tunel sv. Ilija je koštao 325 milijuna kuna, a nije bio u cestovnim prioritetima kao što je brza cesta Ravča- Drvenik, kaže Pranić.

Karakteristike državnog projekta brze ceste Ravča (čvor na autocesti A1) – Drvenik:
1. Razvoj trajektne luke Drvenik koja postaje najkraća veza Hvratske i Europe sa Hvarom, Korčulom i Pelješćom. Razvoj trajektne luke Drvenik rasterećuje trajektnu luku Split u turističkom dijelu godine.
2. Nositelji hrvatskog turizma, srednjodalmatinski otoci Hrvar i Korčula postaju bolje i brže povezani sa ostatkom kopnom što podiže kvalitetu trenutne turističke ponude.
3. Revitalizira se istočni dio otoka Hvara, posebno općine Sućuraj i Jelsa koje u svojim postojećim prostorno planskim dokumentima mogu prihvatiti veća turistička ulaganja. Možda najveća na Jadranu po prostorno-planskim karakteristikama.
4. Revitalizira se zapadni dio poluotoka Pelješca koji stoji zanemaren zbog loše trajektne povezanosti.
5. Zabiokovlje postaje uslužni prostor (Gospodarska zona Ravča od 68 ha) području srednjodalmatinskih otoka i Makarskog primorja.
6. Najkraća veza prema moru omogućava bržu i bolju fluktuaciju stanovništva i usluga zapadne Hercegovine sa ovim dijelom Hrvatske.
7. Srednja Europa preko budućeg koridora 5C i autoceste A1 postaje na najbrži način povezana sa našim srednjeodalmatinskim otocima kao turističkim centrima Dalmacije.
8. Sve prostorno-planske dokumentacije, projekti i ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš su gotovi.
9. Susjedni tunel sv. Ilija je ekonomski isplativ i održiv iako ne otvara ni približne razvojne mogućnosti kao brza cesta Ravča-Drvenik zbog trajektne luke Drvenik. Ekonomska isplativost brze ceste Ravča-Drvenik se može sagledati u višestrukom povećavanju turističkih vrijednosti Hvara, Korčule i Pelješca, ali i južnog dijela Makarskog primorja.
10. Svaka opravdana investicija u građevini pokreće indirektno najbrže gospodarstvo Hrvatske.

- Da bi upoznali novu Vladu RH kao i nadležne ministre u cilju što bržeg pokretanja izgradnje brze ceste Ravča (čvor autoceste A1) - Drvenik odlučilo smo organizirati zajednički sastanak svih zainteresiranih općina i gradova koje smatraju ovaj državni projekt značajnim za svoj budući razvoj. Zajednički sastanak će se održati u Vrgorcu krajem prvog mjeseca. Mjesta nekakvom politikantstvu nema. Riječ je o projektu stoljeća za ovaj dio Hrvatske. Zajedno sa gradonačelnikom Grljušićem dogovaram sve detalje domaćinstva (jako dobra suradnja kada su u pitanju projekti od velike važnosti). Na sutrašnjem sastanku dogovaramo sve detalje. On će kontaktirati sve načelnike zapadne Hercegovine koji smatraju ovaj projekt bitnim za svoj kraj, a ja sam jutros dobio zeleno svijetlo u preliminarnim telefonskim razgovorima sa načelnicima općina Gradac (Ivo Kostović), općine Podgora (Ante Milić), općine Sućuraj (Ivan Slavić), općine Jelsa (Nikša Peronja), grada Hvara (Rino Budrović), grada Starog Grada (Vinko Maroević). Svi su pokazali spremnost i veliku želju da zajedničkom inicijativom ukažemo budućoj Vladi i nadležnim ministarstvima na važnost ovog projekta. Ostaje nam još Korčula i Pelješac do kraja tjedna tako da u Vrgorcu krajem prvog mjeseca možemo očekivati sastanak i dolazak 15-ak gradonačelnika i načelnika po pitanju državnog projekta brze ceste Ravča-Drvenik. Mjesta politici nema, samo neka se gradi, kaže Ante Pranić.

DOBAR PRIJEDLOG Preseliti Gradsku knjižnicu u zgradu nekadašnjeg komiteta

utorak , 05.01.2016.



Na jednoj od prošlih sjednica Gradskog vijeća gotovo bez odjeka prošao je vrlo zanimljiv prijedlog ravnatelja Gradske knjižnice da se njegova ustanova preseli u zgradu nekadašnjih političko-društvenih organizacija (komitet) na Trgu branitelja. Radi se o jednom od najboljih prijedloga u Vrgorcu posljednjih godina i vjerujemo da ga je moguće realizirati, ali uz kvalitetno planiranje i pravilnu adaptaciju prostora.

Gradska knjižnica Vrgorac trenutno djeluje u skladištu Doma športova, prostoru koji je potpuno neadekvatan njezinim potrebama i kojega je teško održavati i grijati. Knjižnica posjeduje fundus od preko 18 tisuća različitih naslova i po tome je Vrgorac bogatiji od puno većih gradova od sebe. Ali sve te knjige traže bolji smještaj kako bi se lakše čuvale i bile dostupnije korisnicima. A ima li bolje lokacije u Vrgorcu za tu namjenu od zgrade bivšeg komiteta?

Zgrada političko-društvenih organizacija građena je početkom 80-ih godina prošlog stoljeća i radi se o jednom od najčvršćih objekata u Vrgorcu u čijoj je gradnji značajna pozornost pridavana statici i to putem armiranja betona i čeličnih greda. Zgrada je u izvrsnom stanju, potrebno je samo izmijeniti dio otvora i riješiti problem grijanja/hlađenja. Npr. cijevi centralnog grijanja u zgradi već postoje od ranije.

U zgradi na Trgu branitelja trenutno djeluju: Udruga 'Osmijeh', GO SDP-a, GO Foruma mladih SDP-a, HVIDR-a, Gradsko društveno Crvenog križa Vrgorac, Sindikat umirovljenika Hrvatske, Udruga antifašista, Klub liječenih alkoholičara, Udruga Vrgoračka jagoda, Udruga 4. gardijske brigade, Vrgoračke novine, Likovna udruga ARS, Udruga mladih 'Mali zeleni' i razni bendovi.



Kako se Grad Vrgorac nije upisao u vlasništvo zgrade, to je davno učinila Republika Hrvatska i od svih navedenih organizacija zasad samo SDP ima posjedničko pravo u zgradi, međutim ta politička stranka koristi svega dvije-tri prostorije, a sve ostale organizacije djeluju u zgradi dobrom voljom Grada Vrgorca.

Ako bi se krenulo u preseljenje knjižnice u zgradu bivšeg komiteta, onda je potrebno izvršiti brojne predradnje. Na prvom mjestu, trebalo bi u dogovoru s DUUDI-em tu zgradi prebaciti u vlasništvo Grada Vrgorca. Potom bi trebalo izraditi kvalitetan plan preseljenja organizacija koje u njoj djeluju u neki drugi prostor. Prizemni prostor može, kao i do sada biti korišten za djelatnosti mladih i umirovljenika, kao i par prostorija koje su u posjedu SDP-a na drugom katu (a može se i sve njih preseliti ako pristanu na to). Sve ostale organizacije se mogu preseliti. Gdje? Nekoliko je kvalitetnih mogućnosti. Na prvom mjestu tu je izuzetno prostran prostor skladišta Doma športova koji trenutno koristi Gradska knjižnica. Zatim, zgrada stare općine na Korzu koja se nedovoljno koristi, kao i pojedine prazne prostorije u zgradi gradske uprave koje su u vlasništvu države, kao i zgrada suda koja je uglavnom prazna. Dio tih lokacija je u vlasništvu države, ali kako su uglavnom prazne i propadaju, vjerujemo da bi ih uz kvalitetne prijedloge Grad Vrgorac mogao dobiti od države na korištenje ili čak u vlasništvo, a organizacije bi se mogle u njih useliti uz minimalne adaptacije i sanacije. Negdje ni to nije potrebno. A većina sredstava mogla bi se dobiti od države, županije ili nekog od europskih fondova. Potrebna je samo volja i angažman.

Kada bi se sve organizacije iselile iz komiteta, onda bi prostor trebalo adaptirati da služi potrebama knjižnice i za to su potrebna određena financijska sredstva koja se već mogu planirati u izradi Gradskog proračuna za 2016. godinu. Useljenjem knjižnice u zgradu na Trgu branitelja taj bi trg napokon mogao oživjeti na račun različitih aktivnosti same knjižnice a koje se sada ne mogu realizirati jer ustanova djeluje u najobičnijem skladištu.

Iako se na prvi pogled čini da je projekt teško realizirati, uz pravilno vođenje uvjereni smo u uspjeh. Predlažemo gradonačelniku i Gradskom vijeću da krenu u realizaciju projekta i da Vrgorac konačno dobije knjižnicu kakvu zaslužuje.

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>